Sporazum o sukcesiji
Pročitaj mi

Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, koji je zaključen u Beču 29. juna 2001. godine, stupio je na snagu 2. juna 2004, nakon njegove ratifikacije od strane svih država sukcesora. Sastavni deo Sporazuma je i Aneks "D", koji reguliše pitanje sukcesije arhivske građe.

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o pitanjima sukcesije objavljen je u Službenom listu SRJ - Međunarodni ugovori, br. 6/2002.

 

Tekst Sporazuma o pitanjima sukcesije:

PRILOG D

Arhive

Član 1.

(a) Za potrebe ovog Priloga, "Državna arhiva SFRJ" označava sva dokumenta, bilo kog datuma ili vrste, bez obzira gde se nalaze, koja su nastala ili primljena od strane SFRJ (ili bilo koje prethodne konstitutivne strukture jugoslovenske države od 1. decembra 1918. godine) u procesu izvršenja njenih funkcija i koja su 30. juna 1991. godine pripadala SFRJ, u skladu sa njenim unutrašnjim zakonodavstvom, a shodno Saveznom zakonu o arhivskoj građi federacije, čuvani pod posrednom ili neposrednom kontrolom kao arhiva za bilo koje potrebe.

(b) Za potrebe ovog Priloga, "Republičke i druge arhive" označavaju arhive bilo koje od Država u njihovom prethodnom svojstvu kao konstitutivnih republika SFRJ, ili njihove teritorijalne ili administrativne jedinice, i označava sva dokumenta, bilo kog datuma ili vrste, bez obzira gde se nalaze, koja su nastala ili primljena od bilo koje od ovih Republika ili teritorijalnih ili administrativnih jedinica u procesu izvršavanja njihovih funkcija i koja su 30. juna 1991. godine pripadala njima u skladu sa važećim zakonom, i koje su ih, u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi svake republike, čuvale pod svojom posrednom ili neposrednom kontrolom kao arhive za bilo koje potrebe.

(c) "Dokumenta" u prethodnim podparagrafima uključujući filmsku, audio, video i drugu građu, kao i svaki oblik kompjuterizovanih zapisa, i uključuju dokumenta koja predstavljaju kulturnu baštinu.



Član 2.

Ukoliko je republička ili druga arhiva bila izmeštena iz Republike kojoj je pripadala, ili ako je Državna arhiva SFRJ bila izmeštena iz svoje odgovarajuće lokacije, one će, na osnovu odredbe ovog Priloga, a u skladu sa međunarodnim principom provenijencije, biti vraćene odnosnoj Republici kojoj je pripadala ili njenoj odgovarajućoj lokaciji što je moguće pre, od strane Države koja trenutno ima kontrolu nad njima.



Član 3.

Deo Državne arhive SFRJ (administrativna, tekuća i arhivska dokumenta) potrebna za normalno upravljanje teritorijom jedne ili više Država preći će, u skladu sa principom funkcionalnepertinencije, u nadležnost tih Država, bez obzira gde se te arhive trenutno nalaze.



Član 4.

(a) Delovi Državne arhive SFRJ koji predstavljaju grupu koja

  1. se direktno odnosi na teritoriju jedne ili više Država, ili
  2. je nastala ili primljena na teritoriji jedne ili više Država, ili
  3. se sastoji od ugovora čiji je depozitar bila SFRJ a odnose se samo napitanja koja se tiču teritorije ili institucija koje su imale sedište na tim teritorijama, jedne ili više država pripašće tim Državama, bez obzira gde se te arhive trenutno nalaze.

(b) do podele Državne arhive SFRJ prema ovom članu.

  1. original Ugovora o problemima vodoprivrede između FNRJ i Grčke, potpisan 1959. godine ("Sl. list FNRJ", br. 20 od 4. juna 1960. godine) i Ugovora o čuvanju i obnavljanju pograničnih oznaka na jugoslovensko-grčkoj granici u cilju zaštite, prevencije i rešenja pograničnih incidenata ("Sl. list FNRJ", br. 20 do 26. februara 1959. godine) biće odmah predati Republici Makedoniji;
  2. originali ili overena kopija Osimskog ugovora i Osimskog sporazuma iz 1975. godine i svi prateći sporazumi, arhive i pripremni radovi koji se odnose na njihove pregovore i primenu, staviće se Hrvatskoj i Sloveniji na raspolaganje s ciljem da im se omogući, uz puno posedovanje svrsishodnog materijala, da pregovaraju s Italijom o posledicama ovih ugovora na njihove Države.


Član 5.

Ako shodno čl. (3) ili (4), arhive treba da pripadnu većem broju Država, te Države će se dogovoriti koja će od njih primiti originale i omogućiti drugima da naprave kopije.



Član 6.

(a) U vezi sa Državnim arhivima SFRJ, koje nisu predmet razmatranja čl. (3) i (4), Države će, sporazumom koji će se postići u roku od 6 meseci od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, utvrditi njihovu pravednu raspodelu među sobom ili njihovo zadržavanje kao zajedničke baštine Država koje će imati slobodan i neometan pristup. Ako se takav sporazum ne postigne, arhiva će postati zajednička baština. U oba slučaja, svaka Država može da pravi kopije arhiva o kojima je ovde reč na bazi jednakog učešća u troškovima.

(b) Sporazum o kome je reč u paragrafu (a) uzeće u obzir sve svrsishodne okolnosti koje uključuju nastojanje da se što je moguće više pošuje princip celovisti fonda državne arhive SFRJ kako bi se olakšao potpuni pristup njoj i istraživanje njenih fondova. Poštovanje celovitosti arhivskih fondova ne određuje unapred pitanje gde će se određene arhivske grupe čuvati. Ministarstva ili organi odgovorni za arhive u svakoj od država će u roku od 24 meseca od dana stupanja ovog Sporazuma na snagu, identifikovati i proslediti jedni drugima liste arhivskih fondova na koje će se ovaj princip primeniti, a potom će u narednom periodu od 3 meseca pokušati da se saglase o svakoj takvoj listi. One će takođe identifikovati i međusobno razmeniti u periodu od 24 meseca od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, popise arhiva na koje se odnose čl. (3) i (4).



Član 7.

Do momenta sprovođenja ovog Sporazuma, omogućiće se trenutni slobodan i neometan pristup Državnoj arhivi SFRJ, datiranoj sa ili pre 30. juna 1991. godine, predstavnicima zainteresovanih Država. Ovaj pristup takođe se odnosi na republičke i druge arhive (osim tekućih arhiva) koje se sada nalaze u zainteresovanim Državama.



Član 8.

Republička ili druga arhiva je vlasništvo odgovarajuće Države i nije predmet odredbi ovog Priloga, sem članova (1), (2) i (7).



Član 9.

Privatna arhiva nije predmet drugih odredbi ovog člana. Ona privatna arhiva koja je bila oduzeta od njihovih vlasnika nakon 1. decembra 1918. godine biće vraćena tamo gde je stvorena, ili njenim vlasnicima, prema međunarodnom principu provenijencije, bez nadoknade ili drugih uslova.



Član 10.

Ako su bilateralni ugovori, koje je zaključila SFRJ, bili na snazi 30. juna 1991. godine, a regulisali su pitanja restitucije arhiva koje nisu još uvek bile u potpunosti izvršene. Države koje imaju interes za takvom arhivom izražavaju spremnost da preuzmu prava i obaveze koje su prethodno pripadale SFRJ u vezi sa ispunjenjem ovih ugovora.



Član 11.

(a) Sadašnji imalac originala bilo koje arhive koja treba da se prenese shodno odredbama ovog Priloga može da napravi njihove kopije.

(b) Cena pravljenja kopijashodno paragrafima (5) i (11) (a) biće predmet daljeg sporazumevanja među zainteresovanim Državama.

(c) Cena transporta arhiva koje treba da se prenesu shodno ovom Prilogu ići će na teret primaoca.

(d) Sadašnji imalac arhiva koje treba da se prenesu ili da se kopiraju, shodno odredbama ovog Priloga, će omogućiti snižavanje cena koštanja koliko je to moguće.

(e) Svaka Država koja omogućava kopiranje arhiva, obezbediće najbolji mogući dokument za kopiranje, slobodan i istovetan pristup svim Državama koje vrše kopiranje.

(f) Država koja poseduje originalna dokumenta koja predstavljaju deo Državnih arhiva SFRJ obezbediće pristup tim dokumentima radi dobijanja overene kopije koja je potrebna u dokazne svrhe, a na zahtev zainteresovanog korisnika, ukoliko raspoloživa kopija u drugoj Državi nije upotrebljiva za njegove zakonske potrebe.



Član 12.

U roku od tri meseca od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, predstavnici ministarstva ili organa odgovornih za arhive u svakoj od Država će se sastati da ozvaniče ovaj Prilog, i da odmah preduzmu moguće odgovarajuće akcije. Pripreme za ovaj sastanak, kao i početni opšti nadzor sprovođenja ovog Priloga, vršiće Stalni mešoviti komitet ustanovljen na osnovu člana 4 ovog Sporazuma.



Preuzmite tekst ovog sporazuma u pdf formatu Data/Images/icon_pdf.gif, (103.93 kB)

© Arhiv Jugoslavije 2008 | designed & produced by MASSVision, powered by cMASS