U Arhivu Srbije i Crne Gore 29. oktobra 2008. godine, u prisustvu brojnih visokih zvanica, ambasadora Ruske Federacije, Japana, Ukrajine, Irana i Hrvatske, predstavnika naučnih, kulturnih i drugih institucija, otvorena je izložba arhivskih dokumenata Jugoslavija u međunarodnim odnosima 1918-1992. Na izložbi je govorio Miladin Milošević v.d. direktora i gospodin Nebojša Bradić, ministar kulture u vladi Republike Srbije, koji je i otvorio izložbu.
U svom obraćanju gospodin Milošević je naglasio "... Kulturno blago u vidu arhivskih dokumenata koje je u nadležnosti našeg Arhiva, pruža mogućnosti, skoro bezmernih saznanja o brojnim pitanjima iz istorije jugoslovenske države. I ne samo nje. Obilje tema i stalna želja i potreba za novim saznanjima o našoj prošlosti, samo su neki od razloga, da se Arhiv pojavi pred stručnom i širom javnošću sa novom izložbom arhivskih dokumenata. Ovog puta opredelili smo se za temu iz spoljne politike pod nazivom "Jugoslavija u međunarodnim odnosima 1918-1992." Vremenski okvir omeđen godinom stvaranja jugoslovenske države i godinom kada je ta država otišla u istoriju. Tema koja će zbog značaja i složenosti, uveren sam, sve više buditi interes kod istoričara – naučnih radnika. Tim pre kada imamo u vidu činjenicu da u našoj istoriografiji nemamo celovito obrađenu i napisanu istoriju spoljne politike Jugoslavije – bilo Kraljevine, bilo Republike. Nemamo takvu istoriju ni za Kraljevinu Srbiju. Ohrabruju prijavljene teme i započeta istraživanja u našem Arhivu, upravo na temu spoljne politike Jugoslavije. Za očekivati je da naredne generacije istoričara i drugih naučnih radnika, uskoro podare našoj javnosti jednu takvu istoriju. Kada kažem istoričara – naučnih radnika, teme ne mislim da je to njihovo ekskluzivno pravo, već iz razloga što su oni, pre svih pozvani da kroz svoju naučnost – poštujući naučni metod i kritičko mišljenje – saopšte istinu o prošlosti. Arhiv sa svoje strane i preko ovakvih izložbi, doprinosi širenju određenih saznanja o prošlosti. Autori izložbe, istoričari – arhivisti Dušan Jončić i dr Gojko Malović nastojali su da u okviru 22 celine sa 302 dokumenta, koliko to jedna ovakva izložbena postavka dozvoljava, pokažu Jugoslaviju u međunarodnim odnosima, time i njenu diplomatiju. Diplomatiju koju je u nešto više od 73 godine dugoj istoriji jugoslovenske države, vodilo 23 ličnosti u funkciji ministara inostranih poslova. U Kraljevini Jugoslaviji 12 u Republici 11 ministara, uz napomenu da je poslednji ministar inostranih poslova u vladi Kraljevine Jugoslavije, bio i prvi ministar inostranih poslova u vladi Demokratske Federativne Jugoslavije. Kraljevina Jugoslavija imala je diplomatske odnose sa blizu 40 država – skoro svim evropskim i 8 vanevropskih. SFRJ je osamdesetih godina, u vreme njenog liderstva u pokretu nesvrstanih imala diplomatske odnose sa preko 130 država. Kraljevinu SHS prva je priznala Norveška pa SAD, Grčka, Švajcarska, Čehoslovačka,...a poslednja država koja je priznala bio je SSSR. Novu vlast u Jugoslaviji nakon II svetskog rata, među prvima su priznale SSSR, Velika Britanija, SAD i Francuska. Ovo su samo neke od pojedinosti koje se odnose na temu izložbe koju preporučujemo za za razgledanje".
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije gospodin Nebojša Bradić, u svom obraćanju osvrnuo se na značaj Arhiva naglašavajući neophodnost da se reši njegov status i naziv, pitanja koja će Ministarstvo kulture ubrzo pokrenuti radi njihovog rešavanja.
FOTOGRAFIJE SA OTVARANjA IZLOŽBE U BEOGRADU
Zainteresovanoj publici bilo je omogućeno da tokom manifestacije Noć muzeja 2009 pogleda izložbu Jugoslavija u međunarodnim odnosima 1918-1992. |